Usporedno s razvitkom informatike, razvijali su se i programski jezici, odnosno načini komuniciranja čovjeka i stroja ,-Do danas su razvijene četiri generacije programskih jezika, a uvelike se radi na razvitku pete.
1)Jezici prve generacije – potreba za komuniciranjem čovjeka za strojem najviše dolazi do izražaja s razvitkom prvih elektroničkih računala - u to se vrijeme činilo logičnim način komuniciranja čovjeka sa strojem prilagoditi svojstvima stroja pa se zato jezici prve generacije računala nazivaju još strojnim jezicima,-a kao način pisanja naredbi u ovim jezicima odabran je binarni brojevni sustav,-izrada programa je bila duga, pogreške su bile česte, rezultati obrade vrlo nepouzdani
2)Jezici druge generacije kao novost uvodi se ugradnja riječi prirodnog ljudskog jezika u programske jezike, a pošto su se ta istraživanja vodila u SAD-u odabran je engleski jezik, -odabrane su neke ključne riječi ili mneomonici (uglavnom glagoli) kako bi zamijenili neke točno određene nizove nula i jedinica u binarnom sustavu, npr. 10001011-zbrajanje-ADD. Tu dolazi do problema jer računalo nije moglo prepoznati ništa osim električnih impulsa odnosno binarnih znakova,-zato dolazi do razvitka programa prevoditelja – prevode izvorni program iskazan u nekom programskom jeziku u radni program iskazan u strojnom jeziku, -prvi programi prevoditelji bili su napisani u strojnom jeziku i nazvani su asembleri prema engleskoj riječi 'to assemble' što znači sklapati
3)Jezici treće generacije – nastoji se još više približiti jezike ljudima,a to se moglo postići samo jačanjem njihove orijentacije prema problemu, odnosno napuštanje orijentacije prema stroju, -to je značilo da treba poboljšati njihovu semantiku i sintaksu SEMANTIKA – usporediva s pravopisom u sferi ljudskih jezika -SINTAKSA – usporediva s gramatikom ljudskih jezika. ŕosnovna je težnja približiti načela semantike programskih jezika načelima pravopisa ljudskih jezika, a načela sintakse programskih jezika načelima gramatike prirodnih jezika, -na zahtjev vlade SAD-a 1957. god. pojavljuje se prvi jezik treće generacije – FORTRAN koji je zakazao u unapređenju SINTAKSE. Nakon FORTRANA razvijen je COBOL.
ŕprogramski jezici III.generacije niže razine ALGOL, PL/1, BASIC
ŕprogramski jezici III.generacije više razine PASCAL,C, C++,Ada
- svi programski jezici III.generacije imali su jednu manu – PROCEDURALNOST, što znači da su postojala stroga pravila pisanja programa i redoslijeda naredbi u njemu
4)Jezici četvrte generacije – 1978. razvijen je QBE – prvi jezik IV.generacije jezika- njegov osnovni cilj bio je otklanjanje proceduralnih elemenata,odnosno ostvarivanje potpune neproceduralnosti jezika za komuniciranje čovjeka sa strojem.
- uz QBE razvijeni su i SQL, Intellect, Nomad, VisCale, Multiplan, Natural, Focus i dr.
- Od kraja 1980-ih javljaju se dvije različite razvojne tendencije:
A ) tendencija razvijanja programskih alata IV.generacije
- proizvodi koji omogućuju programiranje uporabom makroinstrukcija.
Osnovne skupine programskih alata četvrte generacije su:
1) alati za obradu teksta –.: Microsoft Word
2) alati za obradu tablica podataka –Microsoft Excel
3) alati za rad s bazama podataka –Microsoft Access.
4) alati za grafičku obradu podataka –AutoCAD
5) generatori izvješća –SRG (status report generator)
6) generatori aplikacija –DELPHI
B ) tendencija razvijanja grafičkih jezika IV.generacije – programiranje pomoću grafičkih simbola tj. ikona. Različita su psihološka istraživanja pokazala kako su mnogi ljudi izrazito skloniji razmjeni informacija putem slika i sličnih grafičkih prikaza, negoli samo putem slovno/brojčanih znakova,-temeljno sredstvo programiranja je grafički simbol, koji se naziva ikonom i odgovara makroinstrukciji programskih alata četvrte generacije.
-Primjeri ovakvih jezika su Visual Basic i Visual C++.