Algoritam je konačni niz jednostavnih i nedvosmislenih koraka koji sigurno vodi do rješenja nekog problema ako takvo rješenje postoji odnosno algoritam je zamišljeni postupak rješavanja rješivog problema.
Za dokumentiranje algoritma koriste se uglavnom tri vrste sredstava:
1) Neformalni (slobodni ) opisi u prirodnom ljudskom jeziku-čovjeku su najbliža sredstva za dokumentiranje algoritama. -ovakvi opisi često su nejednoznačni (višesmisleni) pa se mogu tumačiti na različite načine. -Zbog tog svog negativnog svojstva neformalni opisi u prirodnom ljudskom jeziku u pravilu ne udovoljavaju bitnim svojstvima algoritama- svojstvu nedvosmislenosti i svojstvu jednostavnosti. -Računala na današnjem stupnju njihova razvitka , ne mogu razumijevati ništa što nije precizno utvrđeno i na odgovarajući način iskazano. -Zato se takvi opisi obično izbjegavaju pri dokumentiranja algoritama, odnosno koriste se eventualno tek u početnim fazama definiranja složenijih algoritama ili kao podloga za primjenu ostalih sredstava
2) Pseudokod-sredstvo dokumentiranja koje predstavlja kompromis između načina izražavanja nekih zamisli u prirodnom ljudskom jeziku i načina njihova izražavanja u stroju razumljivom ,dakle programskom računalnom jeziku. -Prilično je prikladan za dokumentiranja algoritama.
3) Grafička sredstva-dokumentiranja algoritama su razne vrste dijagrama -razvijeno ih je puno, no najčešće se koriste blok- dijagrami i struktogrami. - I jedna i druga vrsta dijagrama pretpostavlja uporabu standardiziranih simbola. -Ovaj je način dokumentiranja algoritama potpuno jednoznačan , jednostavan , pregledan i razumljiv, ako je dobro primijenjen i izveden, pa se zato i najčešće i koristi.
OPĆENITO – sva tri načina dokumentiranja algoritama su međusobno nadopunjujuća pa ih je najbolje kombinirati