LOKALNE MREŽE

Grade se na manjem geografskom prostoru koji obično odgovara prostoru na kojemu je fizički locirano neko poduzeće, neki dio, odjel ili pogon neke veće organizacije. Lokalne mreže namijenjene su prvenstveno povezivanju računala pomoću kojih djelatnici obavljaju svaki po dio nekoga zajedničkog posla.
Arhitektura lokalne mreže određena je:
1) organizacijom radnog prostora - ako se primjerice radi o višekatnici u kojem je smještena neka institucija arhitektura mreže bit će sasvim drukčija od one koja služi povezivanju nekoliko proizvodnih pogona smještenim u prizemnim halama na ograničenom prostoru.
2) unutarnjom organizacijom poslovnog sustava - Ako se radi o hijerarhijskoj organizaciji, odabrat će se neka vrsta hijerarhijske arhitekture mreže, dok će u učionici gdje su svi ravnopravni biti arhitektura mreže koja ne uključuje nikakve elemente hijerarhije.
- pri odabiru arhitekture valja voditi računa i o njezinoj ekonomičnosti.
ARHITEKTURA LOKALNIH MREŽA
Najznačnije:
1) ZVJEZDASTA
- ona predstavlja komunikacijsku infrastrukturu zvjezdastog sustava.Ona je zapravo centralizirana organizacija sustava, postoji glavno (središnje) računalo i određeni broj satelitskih računala koji ne mogu međusobno komunicirati već samo preko središnjeg računala.
Glavno računalo obavlja sljedeće zadatke:
o uspostavljanje veza među satelitskim računalima kada je to potrebno
o upravljanje prometom podataka u cjelokupnom sustavu
o održavanje središnje baze podataka
o odgovaranje na upite postavljene središnjoj bazi podataka putem satelitskih računala
Neke od zadaća satelitskih računala:
o obrada podataka za potrebe krajnjih korisnika pomoću lokalnih programa
o odgovaranje na upite korisnika upućene lokalnoj bazi podataka
o prosljeđivanje korisničkih upita središnjoj bazi podataka i primanje odgovora središnjeg računala


2) SABIRNIČKA
- ista je kao i zvjezdasta, samo što je glavno računalo zamjenjeno sabirnicom. Glavni zadatak sabirnice je upravljanje prometom podataka među umreženim računalima, brine se o tome da odaslani podaci stignu na traženo odredište optimalnim putem, da se ne "sudaraju", da eventualni utjecaj smetnji pri prijenosu podataka bude otkriven a posljedice otklonjene, da ne dođe do neovlaštene uporaba podataka bilo gdje na mreži, itd.
3) PRSTENASTA
o moguće ju je ostvariti samo onda kada se među elementima mreže mogu uspostaviti izravne veze koje tvore zatvorenu kružnu strukturu
o moguća su dva puta kretanja podataka između dva elementa mreže: onaj u smjeru kretanja i onaj protivan smjeru kretanja kazaljke na satu, za stvarni promet podataka odabire se samo jedan od njih.
o pri komuniciranju između dva nesusjedna elementa mreže nužno mora posredovati barem jedan element, a nerijetko i više njih, što otvara pitanje zaštite tajnosti prenošenih podataka
o Prednosti su što je onda jednostavna, traži razmjerno male investicijske troškove i što je upravljanje mrežom razmjerno jednostavno.U prstenastoj mreži ne može doći do sudara podataka jer se oni uvijek kreću samo jednim smjerom.
o Nedostatak je što ju je taško instalirati, jer su rijetku slučajevi u kojima su radna mjesta, pa onda i radne stanice fizički razmještene tako da ih se može "zatvoriti" u prsten. Tajnost podataka u prijenosu iziskuje instaliranje nekih dodatnih sklopova, odosnno uređaja što iziskuje dodatne troškove i komplicira upravljanje mrežom.
4) HIBRIDNA
· nastaje povezivanjem različitih arhitektura, čime se stvara složena konfiguracija mreža koja može biti vrlo precizno prilagođena stvarnim prostornim uvjetima (horizontalni i vertikalni raspored radnih prostorija i radnih mjesta, konfiguracija terena, smještaj u odnosu prema drugim vrstama instalacija poput vodovodnih, naponskih, plinskih itd.) Takav tip je najprisutniji u praksi, ali pogodnosti što ih on pruža "plaćaju" se kompliciranijim funkcijama upravljanja mrežom.